Zbornik Lovranšćine

Zbornik lovranšćine časopis je katedre čakavskoga sabora lovran koji objavljuje znanstvene i stručne radove iz različitih polja i grana pretežno humanističkoga područja (filologija, povijest, povijest umjetnosti, etnologija i antropologija i dr. ), a koji tematiziraju lovran i/ili područje lovranštine, odnosno regije koja je kulturno-povijesno gravitirala i/ili gravitira lovranu, ali se tiču i širega prostora sjeverne jadranske obale i unutrašnjosti (područje istre i kvarnera, u prvome redu liburnije). Posebna se pozornost pridaje objavljivanju prikaza, osvrta i ocjena recentne znanstvene i opće izdavačke aktivnosti navedenoga područja.

Biblioteka “Liburnijski lapiš”

Biblioteka „Liburnijski lapiš“ pokrenuta je 2013. godine, a njezinom je glavnom urednicom Cvjetana Miletić. Zamišljena je kao edicija kroz koju ćemo predstavljati različite autore (pjesnike i prozaiste) koji su na bilo koji način vezani za Liburniju. To su knjige manjeg formata (do 160–180 stranica) i do sada su sve bile vezane za autore koji žive na području Lovrana. U budućnosti bi trebalo objaviti zbirke pjesama domaćih već poznatih pjesnika, ali i prvijence mladih autora. Naš je zadatak pomoći mladima i na tom polju njihova izražavanja.

Dosad objavljene knjige u ovoj biblioteci:

Biblioteka “Lovranska dota” i ostale publikacije

Biblioteka „Lovranska dota“ pokrenuta je 2012. godine, a njezinom je glavnom urednicom Cvjetana Miletić. Zamišljena je kao edicija u kojoj bi se objavljivale knjige o prošlosti i sadašnjosti Lovrana i Lovranšćine, upotpunjene životnim pričama stanovnika toga područja. Knjige bi trebale biti popularnog karaktera i relativno jeftinije da ih može kupiti svaka obitelj te da bude dostupna svim generacijama, a može poslužiti i kao suvenir iz Lovrana.

Prva knjiga koja je objavljena u okviru Biblioteke jest Lovran i Lovranci: judi, delo i užanci. Na raskršću dva milenija (2012.), koju potpisuje više autora, a glavna je urednica Cvjetana Miletić. Sadrži preko 200 intervjua ostvarenih s ljudima koji su na neki način bili ili ostali vezani uz Lovran, a objavljenih ranije u „Besedi“ Novoga lista te Lovranskom listu. Budući da su intervjuirane osobe i po struci i po hobijima veoma različite, a sve su živjele na prijelazu iz drugog u treći milenij, knjiga je dala i prikaz života u tom vremenskom razdoblju kao i zanimanja ljudi određenog područja.

Trenutno se radi na drugoj knjizi sličnog karaktera, a započele su pripreme za još nekoliko knjiga koje bi bile dijelom ove biblioteke.

Krajem 2009. godine objavljena je knjiga Lovranski spomenar dr. Dušana Peršića, u kojoj su objedinjene autorove crtice iz lovranske povijesti prethodno objavljivane u Lovranskom listu, glasilu Općine Lovran.

Znanstveni skupovi

Stoljetna tradicija zdravstvenog i kupališnog turizma u Lovranu: Sto godina od objavljivanja lovranskog Lječilišnog pravilnika (1909.– 2009.)

Prvi znanstveni skup u organizaciji Katedre Čakavskoga sabora Lovran Stoljetna tradicija zdravstvenog i kupališnog turizma u Lovranu: Sto godina od objavljivanja lovranskog Lječilišnog pravilnika (1909.– 2009.) održan je 19. travnja 2009. godine (Hotel „Excelsior“, Lovran). Njime je Katedra obilježila dvije značajne obljetnice koje se odnose na početke djelovanja morskoga i klimatskog lječilišta u Lovranu. Prva je stogodišnjica proglašenja Lječilišnog pravilnika za lječilišni okrug Lovran, kojim je bilo uređeno djelovanje lječilišta u Lovranu. Druga je važna obljetnica bila sto pedeseta godišnjica rođenja liječnika dr. Albina Edera (Beč, 1859. – Lovran, 1916.), utemeljitelja lječilišta u Lovranu i predstojnika Lječilišnog povjerenstva, koji se od 1909. do 1916. godine nalazio na čelu uprave lječilišta. Namjera je bila iznova potaknuti promišljanja o lovranskim turističkim potencijalima o kojima je svijest postojala već prije stotinu godina, kako bi prethodna iskustva iskoristili u potpunijoj valorizaciji svega onoga što Lovran može i danas ponuditi. Želja je bila i da održavanje ovoga skupa bude početak sustavna proučavanja i znanstvenog vrednovanja svekolike povijesne i kulturne baštine Lovrana i Lovranštine te njihova predočavanja znanstvenoj i široj javnosti putem znanstvenih radova.

Na Skupu je predstavljeno devet izlaganja:

• • Arhivalije Lovranštine u Državnom arhivu u Rijeci (Boris Zakošek)
  • Pravilnik lječilišnog okruga Lovran iz 1909. (Sanja Simper)
  • Ostavština dr. Albina Edera – vrijedna građa za turističku povijest Lovrana (Maja Karić)
  • Turistički vodiči Eduarda Seisa kao povijesni izvori (Igor Eterović)
  • “Zelena baština” grada Lovrana (Theodor de Canziani Jakšić)
  • Kupališne građevine u Lovranu s početka 20. stoljeća (Mirjana Kos)
  • Prirodna obilježja masiva Učke (Marin Grgurev)
  • Kratka povijest ljudskog korištenja Učke iz perspektive Lovrana (Grga Frangeš)
  • Razvoj projekta izgradnje žičara na Učku (Mladen Blažević)

Organizacijski odbor Skupa činili su članovi Katedre Čakavskoga sabora Lovran: Sanja Simper, Igor Eterović i Dušan Peršić.

Popularnoznanstvena predavanja

Budući da je promicanje čakavštine jedna od njezinih temeljnih zadaća, Katedra je 2013. godine pokrenula niz popularnoznanstvenih predavanja na čakavštini, kojima je voditelj Robert Doričić.

Dosad održana predavanja:

• • Robert Doričić, Žejane – bogatija spravna va zajike, kante i užancah (Galerija „Laurus“, 9. siječnja 2013.)
  • dr. sc. Roberto Žigulić, Kako nać i zapisat svoji koreni (Galerija „Laurus“, 7. lipnja 2013.)
  • Frane Babić, Lovranske šterne i kortili (Galerija „Laurus“, 4. prosinca 2013.)
  • dr. sc. Igor Eterović, Nacionalni parki merikanskega jugozapada (Galerija „Laurus“, 23. listopada 2015.)
  • mr. sc. Željko Bistrović i Kristina Krulić, Zidne slike u crkvi Sv. Jurja u Lovranu: povijesnoumjetnički značaj i restauratorske intervencije (Galerija „Laurus“, 17. veljače 2016.)
  • Luka Skorić, Frančići – štorija od mesta i od pošti (Galerija “Laurus”, 21. listopada 2016.)

Književno-umjetničke večeri

Katedra posvećuje veliku pažnju poticanju književnog stvaralaštva i književnosti na čakavštini, zbog čega povremeno organizira književno-umjetničke večeri. To polje djelatnosti pruža Katedri širok prostor za suradnju, stoga na njima redovito gostuju čakavski umjetnici susjednih područja, ali i druga lovranska kulturno-umjetnička društva.

Ako izuzmemo predstavljanja knjiga objavljenih u izdanju Katedre, dosad su organizirane sljedeće književno-umjetničke večeri:

• • 16. travnja 2009. Katedra je uz prigodan program učenika recitatora i Mješovitog pjevačkog zbora KUD-a „Lovor“ organizirala predstavljanje nove knjige autorice Marine Česen Val od vetra i modre maglice, zbirke poezije koju je 2009. godine izdala Katedra Čakavskog sabora Opatija (Galerija „Laurus“).
  • 8. listopada 2009. Katedra je organizirala Večer čakavskog književnog stvaralaštva, prigodan program u kojem su nastupili učenici recitatori iz Osnovne škole Viktora Cara Emina u Lovranu i Gimnazije Eugena Kumičića u Opatiji.
  • 9. studenog 2011. Katedra je u suradnji s Katedrom Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga i Općinom Lovran upriličila promociju knjige Mošćenice – naša zibel autorice i članice lovranske Katedre Silvane Milotić Kožulove (Galerija „Laurus“). Knjigu su predstavili članovi lovranske Katedre, a tom je prilikom predstavljena i izložba mošćeničkih slikara Sonje Saršon Turkalj i Tončija Adulmara. Za glazbeni dio večeri pobrinuo se pjevački zbor „Sv. Andrija“ iz Mošćenica.
  • 8. ožujka 2012. pod pokroviteljstvom Katedre autorica Tatjana Jedriško Pančelat predstavila je svoj Buket ljubavi, zbirku pjesama i izložbu (Galerija „Laurus“).
  • 22. ožujka 2012. pjesnikinje i gosti iz Katedre (Vjekoslava Jurdana, Vlasta Sušanj Kapićeva, Silvana Milotić, Adriana Žele, Milica Tuševljak, Cvjetana Miletić, Marina Česen, Igor Eterović, Robert Doričić i Frane Babić) sudjelovali su na Večeri od jubavi, koju je organizirao KUD „Lovor“ iz Lovrana, recitalima ljubavnih pjesama (Galerija „Laurus“).

Sudjelovanje u obilježavanju lokalnih manifestacija

• Povodom otvaranja tradicionalne lovranske manifestacije Marunade 8. listopada 2009. član Katedre Frane Babić prikazao je svoj autorski rad – videozapis o lokalnoj tradiciji sakupljanja i iskorištavanja maruna (Galerija „Laurus“).
• U programu obilježavanja 39. Marunade 12. listopada 2012. članovi Katedre Igor Eterović i Frane Babić sudjelovali su s dva popularnoznastvena predavanja (o lovranskim marunima te o oporukama kao izvorima za povijest Lovrana) u lovranskoj Kuli.

Rad s djecom

Tijekom proljetnih praznika 2010. i 2011. Katedra Čakavskoga sabora Lovan organizirala je radionice za djecu na otvorenom sa svrhom upoznavanja najmlađih s kulturno povijesnom baštinom Lovrana.

Od 6. do 9. travnja 2010. zainteresirani učenici od 3. do 6. razreda pod vodstvom Sanje Albaneže, Albana Vučetića i Frane Babića sudjelovali su u šetnji i razgledavanju lovranskog Starog grada uz stručno vođenje s kratkim i zanimljivim tematskim predavanjima. Nakon predavanja održane su likovne i literarne radionice na kojima su djeca mogla izraziti sve doživljeno i viđeno na lovranskom mulu. Predstavljene su sljedeće teme: Crkva Sv. Jurja (likovna radionica, glagoljica, glina, monotipija); Stubica, kula (likovna radionica, tuš, akvarel); Stare šterne (literarna radionica na čakavskom); Mustaćon, sv. Juraj ubija zmaja (likovna radionica, detalj-crtež olovkom i ugljenom).

Od 27. do 29. travnja 2011. trinaestoro djece u dobi od 4 do 15 godina s područja Lovrana i okolice te dvoje djece iz Beča i Zagreba koji su ovdje provodili proljetne praznike sudjelovalo je pod vodstvom Sanje Albaneže, Frane Babića i Marine Matulje Mavrinac u radionici na lovranskom dijelu obalne šetnice Lungomare. Tema radionice bila je Lovranske vile, a djeca su tijekom šetnje Lungomaremrazgledavala poznate lovranske vile od Lovrana do Ike, zastavši kraj svake od njih kako bi skicirali zapažene i upečatljive fragmente arhitekture s fasada vila, a u okviru radionice održana je i likovna radionica slikanja i crtanja te organiziran posjet jednoj od vila i razgledavanje njezine unutrašnjosti i vrta. Radionica je završila posjetom lovranskoj srednjovjekovnoj kuli, nakon čega je ispred nje održana mala izložba dječjih uradaka motiviranih lovranskim vilama.

U srpnju/kolovozu 2012. Katedra je započela suradnju s opatijskom Gimnazijom Eugena Kumičića. Tijekom školske godine 2012./2013. u okviru izbornoga predmeta iz zavičajne nastave pod vodstvom dr. sc. Sanje Simper učenici su započeli s projektom prikupljanja jezične i tradicionalne baštine Lovranšćine, i to uz stručno vodstvo dr. sc. Mirjane Crnić Novosel, o čemu su objavili kratko priopćenje u trećoj knjizi Zbornika Lovranšćine.