Povijest Katedre
Osnivačka skupština Katedre Čakavskoga sabora Lovran održana je 4. listopada 2008., na kojoj je izabrano njezino prvo vodstvo: predsjednica Sanja Simper, dopredsjednik Maksimilijan Martinčić, tajnica Marija Aničić te Božidar Spasojević, Frane Babić, Dušan Peršić i Ranka Janjetić kao preostali članovi Izvršnog odbora. Jedna od najmlađih članica Čakavskoga sabora Žminj upisana je i službeno u Registar udruga Republike Hrvatske 3. veljače 2009.
Prve aktivnosti Katedre bile su usmjerene na organizaciju čakavskih književno-umjetničkih večeri na kojima su gostovali književnici s područja Lovranštine (čakavski: Lovranšćine) i iz susjednih krajeva ili pak promovirane knjige kojima je Katedra bila nakladnikom te prigodnih recitacija u kojima su često sudjelovali i učenici obližnjih škola. Na samome početku djelovanja održan je i prvi znanstveni skup u organizaciji Katedre, čime je pokrenuta kasnije etablirana praksa održavanja znanstvenoga skupa svake neparne, odnosno objavljivanja Zbornika Lovranšćine kao središnje publikacije i temeljne znanstvene aktivnosti Katedre svake parne godine. Kasnijih je godina Katedra širila stupove svoje djelatnosti, posvećujući veću brigu radu s djecom, pokrećući ciklus popularnoznanstvenih predavanja na čakavštini te dajući svoj prilog promoviranju lovranske kulturno-povijesne baštine i obilježavanju lokalnih manifestacija.
Ciljevi i zadaće
Katedra Čakavskoga sabora Lovran neprofitna je udruga koja se bavi očuvanjem, istraživanjem i promicanjem materijalnog i duhovnog naslijeđa ljudi s područja Lovranštine (čakavski: Lovranšćine), tj. Općine Lovran i područja koja joj gravitiraju povijesno i geografski. S tom svrhom okuplja različite kulturne, stručne, odgojno obrazovne i znanstvene djelatnike te udruge i ustanove zainteresirane za njegovanje, proučavanje, unapređivanje i promicanje kulture i znanosti na području Lovrana i Lovranštine te surađuje s njima.
U skladu s Člankom 11. Statuta, navedene ciljeve ostvaruje sljedećim djelatnostima:
- njegovanje, vrednovanje i promicanje čakavštine kao dijela hrvatskoga jezika te poticanje znanstvenih i stručnih istraživanja čakavštine;
- poticanje književnog stvaralaštva i razvitka književnosti na čakavštini;
- otkrivanje, izučavanje, vrednovanje i prezentiranje prirodne, kulturne, povijesne i privredne baštine Lovranšćine;
- suradnja s drugim katedrama Čakavskog sabora te ostalim znanstvenim, kulturnim, privrednim, prosvjetnim, društvenim i vjerskim organizacijama i ustanovama u zemlji i inozemstvu;
- izdavačka djelatnost (osobito knjiga i radova iz raznih područja kulture i znanosti);
- njegovanje, vrednovanje i unapređivanje glazbenog, likovnog, plesnog, narodnog i suvremenog umjetničkog izraza i stvaralaštva te scenske kulture i izraza;
- skrb o zaštiti, obnovi, revitalizaciji i prezentaciji spomenika kulture te o obnovi, zaštiti i prezentaciji drugih kulturnih dobara;
- poticanje, organiziranje i sudjelovanje u manifestacijama koje promiču tradiciju Lovranšćine;
- organiziranje i održavanje znanstvenih i stručnih skupova, tematskih rasprava, kolokvija i okruglih stolova te kulturnih i umjetničkih priredaba, manifestacija i susreta;
- poticanje znanstvenih i stručnih povijesnih istraživanja, objavljivanje i prezentacija rezultata tih istih istraživanja, te njegovanje tradicijskih i drugih oblika kulture čakavaca u inozemstvu.
Statut
Cijeli Statut Udruge možete preuzeti ovdje.
Osobe i funkcije
Predsjednik:
Frane Babić
Dopredsjednik:
Cvjetana Miletić
Tajnik/likvidator:
Zvijezdana Klobučar Filčić
Izvršni odbor:
Frane Babić
Ivana Eterović
Zvijezdana Klobučar Filčić
Cvjetana Miletić
Teo Gregov
Nadzorni odbor:
Sanja Albaneže
Ivo Barković
Božidar Spasojević